ZRELOST ZA ŠKOLU
Polazak u školu je prva prava prekretnica u životu djeteta i predstavlja veliku promjenu u životu roditelja i djece. Dijete će se suočiti s odgovornošću, obvezama i s novom organizacijom života. Stvarajući motivirajuće okruženje u kojem se podržava dječja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralaštvo, stvaramo dobre uvjete za budućeg školarca. Kronološka dob nije jedini kriterij upisa djeteta u školu. Potrebno je procijeniti stupanj psihofizičke razvijenosti djeteta odnosno zrelost ili spremnost djeteta za školu. Spremnost za školu obuhvaća određeni stupanj psihofizičkog razvoja: motoričkog, spoznajnog, jezično-govornog i socioemocionalnog. Također je važno da su usvojene određene kulturne, higijenske i radne navike da bi dijete moglo izvršiti zadatke koje mu škola postavlja.
DOBRE PREDUVJETE ZA USPJEŠAN POČETAK ŠKOLOVANJA IMA DIJETE KOJE:
- ima pozitivnu sliku o sebi (prihvaćeno od drugih, sposobno, kompetentno, sigurno, voljeno, cijenjeno, vrijedno, dobro),
- zna se zauzeti za sebe, asertivno je (vodi računa o sebi i svojim potrebama, ne ugrožavajući i poštujući potrebe drugih),
- konstruktivno rješava sukobe (bez pobjednika i poraženog),
- ponosi se uspjehom i podnosi neuspjeh (primjereno izražava emocije),
- pomaže i dijeli s prijateljima (empatičnost, suradnja)
Zrelost za školu obuhvaća tjelesnu i psihičku zrelost (emocionalnu i socijalnu zrelost i samostalnost).
Tjelesna i motorička zrelost važna je da dijete može izdržati svakodnevne izazove školskog života (npr. nošenje torbe, sjedenje u školskoj klupi), da je dijete spretno i voli biti u pokretu, da pravilno drži olovku, voli crtati, pisati, izrezivati, a crtež odgovara dobi (npr. crtež čovjeka ima barem glavu, vrat, tijelo, noge, ruke, oči , nos, usta, kosu, uši, neke naznake odjeće… zna nacrtati krug, kvadrat, trokut, romb).
Psihička zrelost za školu uključuje spoznajnu, socioemocionalnu zrelost i samostalnost.
Spoznajna zrelost obuhvaća:
- dobru pažnju te se dijete može duže igrati i baviti aktivnostima
- ustrajno je i uporno, dovrši što je započelo
- točno razlikuje i imenuje boje i njihove nijanse
- ima razvijene predmatematičke vještine (pojam količine i broja, brojanje, razumijevanje različitih odnosa)
- pamti i reproducira pjesmice, priče (i detalje)
- rješava probleme po modelu pretpostavka-provjera-zaključak
- razlikuje točno-netočno, stvarno-nestvarno
- ima važna predznanja – o sebi, obitelji i sl.
Jezično-govorna komponenta obuhvaća:
- jezično izražavanje svojih potreba, želja, misli, osjećaja, ideja
- razumijevanje i slijeđenje jednostavnih i složenih verbalnih uputa
- izražavanje složenim rečenicama u skladu s kronološkom dobi, uredne morfosintaktičke strukture
- razvijen receptivni i ekspresivni rječnik
- razvijene predvještine čitanja i pisanja (fonološka svjesnost, pripovijedanje, svjesnost o tisku, poznavanje slova)
- pravilan izgovor svih glasova hrvatskog jezika
- razumljiv govor
Emocionalna i socijalna zrelost obuhvaća:
- da dijete kontrolira burno izražavanje emocija (ljutnju)
- da se može strpiti i pričekati da zadovolji svoje potrebe
- da se veseli uspjehu, podnosi neuspjeh i pokušava ponovo
- da je dijete samostalno u brizi za sebe (jelo, WC, odijevanje, vlastite stvari)
- da je samostalno, inicijativno i kreativno u igri
- da surađuje s vršnjacima i dogovorom rješava manje sukobe
- da poštuje dogovorena pravila
- da izražava svoje i uvažava tuđe želje i potrebe
- da poštuje i čuva svoju i tuđu imovinu
- da surađuje s odraslima
- da je otvoren i komunikativno te se zna zauzeti za sebe
- da koristi fraze kulturnog ophođenja (pozdrav, molim, hvala, izvoli, oprosti…)
Samostalnost
Dijete doraslo za školu treba pokazati i određenu samostalnost u brizi o sebi i svojim stvarima. Koliko će dijete razviti samostalnost, najviše ovisi o odnosu roditelja prema njegovim htijenjima i aktivnostima. Vrlo je važna pozitivna reakcija roditelja, pohvala za svaki samostalan pokušaj djetetove aktivnosti, jer na taj način dijete razvija osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te je motivirano za daljnja nastojanja u svladavanju određenih problemskih situacija.
Pripremili smo nekoliko priloga, vjerujemo da će vam biti korisni.
Igre za poticanje fonološke svjesnosti
Preporuke za roditelje djece školskih obveznika
Vodič za roditelje – ulazak u svijet škole
Pripremile: Katarina Milanović, psihologinja i Lucija Mance, logopedinja