16. listopad – Međunarodni dan svjesnosti o razvojnom jezičnom poremećaju

Razvojni jezični poremećaj (RJP) odnosi se na teškoće u jezičnom razumijevanju i/ili jezičnoj proizvodnji (govorenju). Teškoće su prisutne već u ranoj dječjoj dobi, a porastom dobi postaju veće i uočljivije stoga je važno njihovo rano otkrivanje i intervencija. Točan uzrok RJP-a još nije poznat, ali se često prenosi s generacije na generaciju.

RJP može dovesti do teškoća u čitanju i pisanju, slabijeg uspjeha u školi te se često povezuje s disleksijom. Također, teškoće mogu biti vidljive i u svakodnevnoj komunikaciji te posljedično utjecati na uspostavljanje prijateljskih odnosa i emocionalno stanje.

RJP je skrivena teškoća – ponekad ga može biti teško prepoznati. Okolina obično može pogrešno interpretirati teškoće kao lijenost, nezainteresiranost, neposlušnost i/ili nepažnju pa se vrlo često događa da se djeca s jezičnim teškoćama ne prepoznaju sve do školske dobi kada se javljaju značajne teškoće s čitanjem i pisanjem i usvajanjem školskog sadržaja.

Osnovni simptomi RJP-a uključuju:

• kasniju pojavu prve riječi
• otežano usvajanje novih riječi
• teškoće prizivanja riječi
• kasniju pojavu dvočlanih i višečlanih iskaza
• izostavljanje veznika, zamjenica, pomoćnih glagola, prijedloga
• pogreške u rodu, broju i padežu
• teškoće usvajanja prostornih odnosa
• teškoće razvoja vještina fonološke svjesnosti (slogovno stapanje i raščlamba, prepoznavanje i proizvodnja rime, izdvajanje prvog glasa, glasovno stapanje i raščlamba)
• teškoće pripovijedanja

Da bi se postavila dijagnoza RJP-a, djetetovo intelektualno funkcioniranje mora biti uredno. Dijete koje ima sniženo intelektualno funkcioniranje često će imati i lošije jezične vještine, ali u tom slučaju lošije jezične vještine zapravo su rezultat sniženog intelektualnog funkcioniranja.

Rano otkrivanje i dijagnosticiranje RJP-a važno je kako bi se pravodobno osigurala odgovarajuća podrška. Dijete s RJP potrebno je uključiti u logopedsku terapiju s ciljem razvoja i jačanja jezičnih vještina i strategija učenja te uvažavanja njegovih jakih i slabih strana. Nadalje, razumijevanjem djetetovih teškoća i njegovih obrazovnih potreba te prilagodbom načina poučavanja, odgojitelji i učitelji imaju značajnu ulogu u djetetovom napretku, a nikako se ne smije zanemariti niti podrška roditelja. Osim toga, pojedine osobe mogu i u odrasloj dobi trebati određenu vrstu podrške i prilagodbe na radnom mjestu.

Bez obzira na težinu i učestalost, svjesnost javnosti o razvojnom jezičnom poremećaju je malena. Iz tog razloga, u Hrvatskoj se provodi kampanja Podizanje svjesnosti o razvojnom jezičnom poremećaju (PSRJP), koja je dio međunarodne kampanje Raising Awareness of Developmental Language Disorder (RADLD). Cilj kampanje je pružanje informacija o poremećaju –  obilježjima, učestalosti, utjecaju na svakodnevni život, kako bi se omogućilo rano prepoznavanje razvojnog jezičnog poremećaja i osiguravanje odgovarajuće podrške djeci i odraslima s tom dijagnozom. Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o RJP-u ove godine se održava 16. listopada. Tema je „Razvojni jezični poremećaj – Vidi me“ pri čemu se želi naglasiti problem čestog neprepoznavanja ovog poremećaja.

Kampanju možete podržati praćenjem službene web stranice https://radld.org/, stranica i profila na društvenim mrežama (PSRJP ili RADLD na Facebooku i Instagramu) te dijeljenjem sadržaja s obitelji i prijateljima.

Također, povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o RJP-u, pozivamo Vas na online predavanje koje će se održati 16. listopada 2020. godine u 13h, preko aplikacije Zoom na idućoj poveznici:

https://us02web.zoom.us/j/84562549556?pwd=M2RUbUVnS1Z5bzE2dkJDMWQxL1J4dz09